Skip to content
FacebookInstagramTwitter
office@sanitetskiprevoz24.rs, dispecerskicentar@sanitetskiprevoz24.rs, sanitetskiprevoz24@gmail.com065 22 13 238, 065 22 13 239
sanitetskiprevoz24.rssanitetskiprevoz24.rs
sanitetskiprevoz24.rs
Sanitetski prevoz,24 sata,hitna pomoć, saveti lekara, vesti,temperatura,posao u Beogradu,najnovije vesti,starački dom

  • Naslovna
  • Vesti i saveti lekara
    • Vesti
    • Vesti iz sveta
    • Saveti lekara
    • Saveti nutricionista i sportskih trenera
    • Sport
    • Politika i stranačke vesti
    • Zanimljivosti
    • IT -SVET
    • Auto
    • News from Serbia
  • O nama
    • Zaposleni
  • Usluge
    • Zdravstvena zaštita kod kuće
    • Palijativna nega
    • Radna terapija
    • Fizikalna terapija kod kuće
  • Cenovnik
  • VOZILA
    • Nova vozila
    • Polovna vozila
  • Spisak klinika, bolnica i ordinacija
    • Spisak staračkih domova
    • Spisak prihvatilišta
    • Spisak psihologa
  • Medicinsko obezbeđenje
  • Međunarodni prevoz pacijenata
  • Kontakt
  • Naslovna
  • Vesti
    • Vesti iz sveta
    • Politika i stranačke vesti
    • Auto
    • Sport
    • IT -SVET
    • Zanimljivosti
  • Saveti lekara
  • Saveti nutricionista i sportskih trenera
  • O nama
    • Zaposleni
  • Usluge
    • Zdravstvena zaštita kod kuće
    • Palijativna nega
    • Radna terapija
    • Fizikalna terapija kod kuće
  • Cenovnik
  • Vozila
    • Nova vozila
    • Polovna vozila
  • Spisak klinika, bolnica i ordinacija
  • Spisak licenciranih staračkih domova
  • Spisak prihvatilišta
  • Spisak licenciranih psihologa Srbije
  • Medicinsko obezbedjenje javnih skupova
  • Medjunarodni prevoz pacijenata
    • Austrija
    • Nemačka
    • Grčka
    • Španija
    • Južnoafrička republika
    • Hrvatska
  • Kontakt

Zašto ljudi trpe ponižavanje

 

Možda ste se nekada zapitali zašto se ljudi ne pobune kada ih neko pljačka, iskorišćava i zlostavlja? Šta se dešava kada to postane opšte društveni fenomen? Da li se tu radi o opštoj, kolektivnoj “gluposti”? Da li žrtve to stvarno ne vide i ne razumeju, ili je nešto drugo u pitanju? 

 

Ovde možemo povući paralelu sa osobama koje su zlostavljane u porodici, jer se u osnovi radi o istom psihološkom mehanizmu. Na primer žene koje muž zlostavlja po pravilu dugi niz godina to same dopuštaju. 

Često ćemo od njih čuti da nemaju izlaza i da im partner preti i zaista je tačno da tokom niza godina u takvoj patološkoj vezi one zaista i dospeju u objektivno bezizlaznu situaciju. 

Ali svaka takva situacija, bilo lična ili kolektivna, nije nastala preko noći. Problem je narastao postepeno kao grudva snega kada se kotrlja niz padinu. Ta “grudva” obično ima početak u vaspitnom modelu u roditeljskoj porodici. 

Ako je devojčica navikla da vidi majku kako bespogovorno prima šamare, onda se u toj dečjoj glavici formira slika/model odnosa muškarca i žene. Detetu su roditelji prvi i često glavni model za oponašanje. 

 

Ponižavanje

 

Ta žena naprosto nije naučila ništa drugo, nikakav drugačiji vid komunikacije i odnosa. Zato ako ona kasnije i naiđe na nekog muškarca koji se sa poštovanjem odnosi prema njoj, velika je verovatnoća da je on neće privući, jer ona ne zna “šta bi” sa takvim nepoznatim, novim ponašanjem. 

Kako da odgovori na njega? Sa druge strane, ona vrlo dobro zna kako da odgovori na nasilje, jer je to toliko puta već videla i naučila. Naravno da je, spolja gledano, taj njen odgovor na nasilje neadekvatan (u smislu da ne rešava problem, već ga još i produbljuje), ali ona ne ume drugačije. 

Da vidimo sada kako iznutra, u svojoj glavi, ona izlazi na kraj sa tim spolja gledano očiglednim nasiljem. Na žalost, po pravilu uveravanjem sebe da on nije loš čovek, da je njihova veza dobra i da nema drugih boljih opcija. 

Tu se, dakle, radi o upodobljavanju činjenica i misli postojećim uverenjima. Ovo će možda šokirati sve one koji smatraju da su činjenice svetinja i da bi ljudi morali to da poštuju i da se u svom ponašanju ravnaju prema činjenicama i logici. 

I ja sama bih volela da je tako, ali na žalost priroda naše ljudske psihe, našeg mentalnog funkcionisanja nije takva. 

Naš um nije skrojen da traga za činjenicama i objektivnim (u praksi proverenim) istinama. Našem umu je prioritetan zadatak da nam pomogne da opstanemo, da preživimo. 

Zato, po pravilu imamo tendenciju da se opredeljujemo za poznata, već oprobana rešenja. Jedan od najranijih strahova koji ljudi po svojoj prirodi imaju, je strah od nepoznatog. Ovaj strah je vrlo “logičan” i ima adaptivnu funkciju. 

Razmislite o sledećem: Kada bi se praistorijski čovek susreo sa nekom nepoznatom životinjom, zar mu ne bi bilo “pametnije” da je se plaši i pobegne ili se sakrije, nego da joj trči u susret pun radoznalosti i oduševljenja? 

Ko ima veće izglede na preživljavanje: oprezni konzervativac ili oduševljeni radoznalko? 

Naravno, ima ljudi koji su radoznali i željni izazova, ali da bismo dostigli taj “luksuz”, potrebno je da prethodno imamo bazičnu sigurnost u životu. Osobe koje su zlostavljane, na žalost ovu sigurnost nemaju. 

Pretpostavljam da će mnogi intelektualniji umovi ovde da se pobune i da kažu da oni baš čeznu za novinom, da se ne boje nepoznatog, da ih zanima ono što je drugačije i novo i da su im činjenice svetinja, te da nemaju problema da svoje postojeće stavove preispituju i menjaju. 

Naravno i na sreću ima i takvih ljudi. 

Samo ne zaboravimo da nismo svi isti i da neko drugo ljudsko biće možda doživljava ovaj naš zajednićki svet na sasvim drugačiji način od nas samih.

Ali da se vratimo problemu konzervativnih (tj poznatih, uhodanih, starih) izbora, čak i kada nas oni očigledno i ponavljano dovode u neprilike i uništavaju nam život (kao na primer kod zlostavljanih žena). 

Ima li tu leka? Kako se izlazi iz tog začaranog kruga destruktivnih, samoponižavajućih uverenja i nasilničkih odnosa koji ta uverenja dalje produbljuju i održavaju (čak i transgeneracijski, sa majke na kćerku, kao što sam navela napred)?

U vezi sa tim imam jednu dobru i jednu lošu vest. Dobra vest je da ima leka, a loša je da se lek sastoji u dugotrajnom i upornom radu na sebi. Znači, rešenje nije tipa od danas do sutra. 

Ja obično kažem svojim pacijentima da ako su godinama ili decenijama funkcionisali po poremećenim matricama ponašanja, onda ne mogu da očekuju da će za dan ili dva da ih promene. 

To su tada duboko ukorenjene navike i duboko usađena uverenja koja zahtevaju dugo i dosledno odučavanje i dosledno uvežbavanje nečeg novog i drugačijeg. 

Prvi korak je uvek uvid u problem. Izdizanje u neku vrstu ptičije perspektive gde iz te tzv. meta-pozicije treba da sagledamo dinamiku dešavanja. Na primer: kada ja radim to i to, onda to podstiče drugog da uradi to i to. 

Takođe, prepoznavanje obrazaca koji nam se ponavljaju u životu. Na primer uočavanje da ne samo da mi je poslednji partner bio nasilan, nego i onaj pre njega i onaj pre, a i moj otac takođe prema majci. 

Ili prevedeno na kolektiv: ne samo da smo u Miloševićevo vreme obožavali i bespogovorno pratili odluke vladara, nego to radimo i sada. A ako pogledamo još dalje u prošlost, obožavali smo i Tita, pa i Aleksandra pre njega. 

Dakle to je jedan obrazac odnosa vlasti/manjine i naroda/većine, koji mi očigledno prenosimo generacijski i koji je postao neka vrsta automatske, nesvesne (neosvešćene) norme društvenih odnosa. 

Šta se zatim radi u psihoterapiji? Kada se uoči i shvati patološki obrazac u odnosima, onda se prelazi na traženje adaptivnijih alternativa. Kada te alternative pronađemo, onda treba da se nateramo da ih uvežbavamo. 

Zašto da se nateramo? Pa zato što je čovek po svojoj prirodi konzervativan, tj. sklon je automatici i navikama. Menjanje starih navika podrazumeva disciplinovano i ponekad na “o’ruk” uvođenje novog, stranog i na početku, po našem utisku, neprirodnog ponašanja. 

Tek kada se novo ponašanje dobro uvežba, tek tada dolazi osećaj prirodnosti i “normalnosti” tog ponašanja. Setite se kada ste učili da vozite kola. Da li ste se odmah, od prvog dana, osećali opušteno za volanom i da li vam je vožnja bila naprosto jedna rutinska aktivnost? Ili vam je bila potrebna vežba dok steknete rutinu?

U psihoterapiji nema lakšeg i bržeg leka. Kada “boli” duša mogu da se gutaju i psihofarmaci, ali oni imaju neželjene sporedne efekte, a i obično ne deluju na uzrok problema, nego samo ublažavaju simptome (deluju “kozmetički”). 

Jedini pravi lek je promena stavova i ponašanja, tj učenje novih i adaptivnih psiholoških veština kao i nakon toga aktivno menjanje okruženja (na primer napuštanje nasilnog partnera i zaobilaženje kasnijih sličnih likova u “širokom luku”). 

Za sve one koji se u ovom prethodnom opisu nisu prepoznali i koji su “imuni” na nasilnike, imam sledeću molbu: vi ste srećna manjina, koja nasilje gleda ipak koliko-toliko sa distance, u komšiluku. Budimo saosećajni prema žrtvama. 

Pomozimo im da i sami uvide šta rade (i sebi i svom okruženju). Pomozimo im da počnu da se izvlače iz tog vrzinog kola. Zapitajmo se: kakva osoba želim da budem prema drugima? Kakav primer želim da dam svojim stavom i svojim ponašanjem? 

Šta ja mogu da doprinesem drugima i društvu u celini? Zar to nije celishodnije i plemenitije od kukanja nad sopstvenom “zlom sudbom” i nad nasilnim i “glupim” komšilukom?

Što se kolektivnog nivoa tiče, ovde mi pada na pamet jedna odlična knjiga dvojice ekonomista, Acemoglu i Robinson, Zašto narodi propadaju (Why nations fail). 

Čitajući knjigu stekla sam utisak da se i na ekonomskom i političkom nivou, kao i na nivou pojedinca, može uočiti taj isti fenomen upadanja u vrzino kolo, u tu negativnu spiralu sa jedne strane izrabljivanja, a sa druge gubljenja poverenja u mogućnost da dobro pobedi. 

Ta kolektivna trauma i tzv naučena bespomoćnost, vodi tome da čak i kada bi objektivno moglo nešto da se promeni na bolje, mi to i ne pokušavamo, jer smo potpuno izgubili veru u dobro i veru u sopstvenu snagu i moć. 

Lana Engel, psiholog MSc, ACT terapeut

PODELI(za više opcija klik na +)/SHARE THIS(for more option click +)

Facebook Comments

Share this post

Post navigation

PreviousPrevious post:Protesters Jeer Serbian Ministers Over Coronavirus ‘Failures’NextNext post:Ko provodi najviše vremena na društvenim mrežama?

Ostale vesti

Tzatziki recept
November 23, 2020
Za samo tri sekunde od 0 do 110km/h…
November 23, 2020
delfini
Zanimljivosti i zanimljive činjenice o delfinima
November 8, 2020
Horoskop
Horoskop za 28. avgust: Bikovi iznenađeni, Device pod pritiskom
August 28, 2020
Na Dunavu
OTKRIVENA NOVA VRSTA PTICE U SRBIJI
April 24, 2020
NADLEĆU AMERIKU, SNIMLJENI NOĆU
April 18, 2020
Oprosti im Bože
Rečenica “Oprosti im Bože, ne znaju šta rade” stara je 2000 godina
April 12, 2020
Sredstvo za dezinfekciju
Sredstvo za dezinfekciju možete napraviti sami kod kuće
April 6, 2020
Stanovnici Ciriha
Gradovi u kojima je milina živeti i raditi
December 10, 2019
Socipata
3 znaka da imate posla sa sociopatom
December 7, 2019
Erfahrungen & Bewertungen zu Sanitetski prevoz Farma medika
Pridružite se našoj Facebook stranici!
Facebook Pagelike Widget
BEOGRAD-SRBIJA VREMENSKA PROGNOZA
MIAMI Florida
VIENNA (klik za više) VREMENSKA PROGNOZA
BERLIN Germany
Najnoviji postovi
  • Tzatziki recept November 23, 2020
  • Za samo tri sekunde od 0 do 110km/h… November 23, 2020
  • Zvanično predstavljena nova verzija Lamborghini Huracan STO November 20, 2020
SANITETSKI PREVOZ 24 APP

Preuzmite našu aplikaciju !

Radio mix Srbija aplikacija

Preuzmite aplikaciju !

065 22 13 238, 065 22 13 239, office@sanitetskiprevoz24.rs,
dispecerskicentar@sanitetskiprevoz24.rs,
sanitetskiprevoz24@gmail.com

Dobrodošli na stranicu sanitetskiprevoz24.rs. Da bi stranicu mogli da Vam prikažemo na odgovarajuć način koristimo kolačiće. Daljim korišćenjem stranice sanitetskiprevoz24.rs izjavljujete da se slažete sa upotrebom kolačića. Cookies PRIHVATAM
Politika Privatnosti

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are as essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

sr Serbian
ar Arabicbg Bulgarianzh-CN Chinese (Simplified)cs Czechnl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekhu Hungarianit Italianja Japanesepl Polishpt Portuguesero Romanianru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanishsv Swedish